Afte su ranice u ustima koje imaju sklonost učestalom i opetovanom pojavljivanju. Najčešće se pojavljuju na pomičnim dijelovima sluznice usne šupljine, na jeziku, obraznoj sluznici ili sluznici usana, a nikad na tvrdom nepcu i na desnima (gingivi).
Učestalije se pojavljuju u djece, djevojaka i mlađih žena nego u starijih osoba. Mogu se pojaviti u tri klinička oblika kao male afte, velike afte i afte nalik herpesu tzv herpetiformne afte.
Malene ili afte minor pojavljuju se na sluznici obraza ili usana, manje su od 1cm i traju u prosjeku 7-14 dana. Dan ili dva prije izbijanja afti na sluznici se može pojaviti osjećaj peckanja. Područje na kojem izbija afta je najprije crvenkasto i bolno, a ubrzo se pojavi okrugla ranica pravilnih rubova sa žućkastosivim pokrovom.
Veće ili afte maior traju i do 6 tjedana, sporije cijele jer se radi o dubljoj ranici koja zacjeljuje s ožiljkom.
Afte se pojavljuju i do nekoliko puta godišnje. Premda pravi uzrok afti nije poznat u njihovom nastanku navode se brojni čimbenici. Među najčešćim navode se stres, narušeno imunološko stanje osobe, slabokrvnost, bolesti želuca i crijeva i neki lijekovi.
Afte nalik herpesu ili herpetiformne afte sićušne su ranice koje se najčešće pojavljuju na podjezičnoj sluznici, sluznici obraza i jezika, zahvaćaju veću površinu sluznice i bolne su. Premda su u kliničkoj slici herpetiformne afte vrlo nalik infekciji virusom herpes simplex, zbog čega su i dobile takav naziv, danas se zna da virus herpes simplex ne uzrokuje afte.
Afte se uglavnom liječe simptomatski, lokalnom primjenom antiseptika, anestetika i protuupalnih lijekova, a u slučaju postojanja sustavne bolesti, npr. anemije ili bolesti želuca i sustavnom terapijom.
